Sredstva bez kojih se u internet ne ide

Fascinirani mnoštvom sadržaja koje internet ima da ponudi, a kasneći 15-20 godina za ostatkom sveta u proizvodnji besplatnih mejl naloga, svi smo proveli dobru godinu-dve ispitujući te sadržaje, navikavajući se na novi medij i ponoseći se sobom što ne gledamo TV. Ipak, internet danas više nije puko čudo tehnologije, i nisi intelektualna elita Srbije samo zato što znaš da ga uključiš i zato što čitaš sadržaje na engleskom. Otpadanje na internetu je, kako se pokazalo, grđe od otpadanja u ril lajfu i ima štetne posledice po društveni život, a i ideja o učenju preko interneta kroz gugl je čista zabluda. Evo nekoliko trikova koji će tvoje vreme provedeno onlajn uz malo discipline čak prepoloviti i učiniti ga daleko korisnijim.

Komunikacija

Fejsbuk je dobar jer ga imaju svi, a loš jer smo svi različiti. Ako ćeš da imaš profil pod imenom prema kom svi na svetu sa kojima si ikad stis’o ruke mogu da te prepoznaju, od istog nećeš mnogo profitirati u užem polju delatnosti. Kada praviš fb, pravi ga ili za smaranje pičaka, ili za anonimno trolovanje i spemčinu diljem interneta, ili za komunikaciju sa ljudima koje ne viđaš često, ili za posao. Za posao ti ipak preporučujemo mejl, i to ne bilo koji. Za izbegavanje prokrastinacije vrste  “e samo da proverim mejl” pa završiš na Jutjubu i Tarzaniji, najbolja opcija je da instaliraš Mozilla Thunderbird i podesiš ga kao domaćina za svoju besplatnu mejl adresu. Čitaš i kucaš mejlove bez potrebe za internet browserom.

Šta ti je potrebno: takozvani klijent, daunlouduj Thunderbird i podesi adresu po izboru.

Bonus savet: uvek koristi zasebnu mejl adresu za ozbiljnu komunikaciju. Mani registracije za fejzbuk, forume i ostale spemere. Zna se, za poker, rulet i sajtove sa zoo pornjavom zoveš se Hyonyang Kim i živiš sa svojima u predgrađu Manile. Mani posle vrag odn’o šalu.

 

Kalendar

Jako je dobro imati jedan jedini kalendar, i to takav u kakvom sve možeš da edituješ umesto da preškrabavaš, dakle elektronski. Apple korisnici ga imaju zabadava na svakom proizvodu, a google svojim korisnicima sa nalogom nudi praktično identičan kalendar. Apple korisnici sa google nalogom takođe mogu i da uspostave komunikaciju između online i offline kalendara, kao i da ga stave javnosti na uvid, edituju zajedno, zasebno itd. Jednostavno bez premca, bez ovoga se u budućnost ne ide.

Šta ti je potrebno: google account ili bilo koji od Apple-ovih proizvoda.

Bonus savet: Ako se paranojišeš oko google naloga (s razlogom), zaboravi na kalendar. Nemoj tražiti ni PC alternative, iCal je postavio standard i to je to. Ne treba ti smeće koje će na frku da ti instalira toolbarove, da te pita da li ti treba update za win32.dll i preostali spem na koji ne umeš da odgovoriš. Za zajedničko planiranje i ugovaranje termina koristi doodle.com za koji ti nije potrebna čak ni registracija.

 

Računice

Wolframalpha.com, projekat iz Wolfram Research centra. Za razliku od pogona za pretragu poput gugla i binga ne izbacuje listu sajtova sa potencijalno relevantnim sadržajem pretrage, već odgovara kalkulišući odgovor faktualno. Razlikuje bezbroj komandi i odgovara na pitanja iz psihologije, edukacije, statistike, nauke, vremenske prognoze i klimatskih uslova, vrši računice, izlistava znamenite ljude… SVE! Samo par klikova manje i nekoliko minuta brže nego koristeći search engine kakav je gugl. Teraju ga na jednom mestu, na 10.000 procesora, i kompletan sadržaj je upisan u 15.000.000 linija Mathematice, koristeći programe WebMathematica i GridMathematica razvijene u Wolfram Research, a čije je ime Stivenu Wolframu, britanskom naučniku, predložio pokojni Steva Džobs.

Šta ti je potrebno: link do sajta.

Bonus savet: poseti stranicu sa primerima, provedi sat-dva učeći komande i šta kako da tražiš, isplatiće se višestruko na duge staze. WolframAlpha je takođe najmoćniji znani kalkulator online, a postoji i mathworld.wolfram.com specijalizovan za definicije, istorijat, analizu i kalkulacije u matematici.

 

Pretraga

Google. Koliko god ne želeli da priznamo, to je to. Ponovo, vredi investirati i proučiti kakve sve komande google razume.

 

Šerovanje

Svi besplatni mejl provajderi imaju nekakav limit na aploudu. Kada hoćeš nekome da spakuješ i pošalješ gomilu fotografija, ili pak čitavu instalaciju softvera ili kućni video, koristi wetransfer.com; imaš 2GB fore, a čitava priča je besplatna zato što su prelepe pozadine koje ti, aplouder, i recipijent vidite, zapravo plaćeni reklamni prostor, samo bez klasičnog slovnog spema. Opcija je i Dropbox, tvoj privatni prostor za čuvanje podataka online. Iako ima opciju da učiniš svoj sadržaj “javnim”, njega radije koristi za čuvanje dokumenata, jer iako za razliku od wetransfer-a čuva tvoj upload trajno, takođe postoji limit od 2GB. Poturaj tamo neke .doc-ove i fotke, a wetransfer koristi kada nešto konkretno hoćeš da pošalješ, pa imaš 2 nedelje do dotrajavanja linka.

Šta ti je potrebno: za Dropbox instalacija, za wetransfer samo adresa.

Bonus savet: za Dropbox ti treba samo šifra i imaš pristup svojim fajlovima sa bilo kog mesta online. Na svom kompu podesi folder koji automatski aplouduje sve što kopiraš u njega. Wetransfer sadržaj je uvek zgodnije da pošalješ sebi na mejl, navodeći svoj mejl i kao otpošiljaoca i kao primaoca, pa desni klik na download koji ćeš u mejlu videti, stanjiš link na tinyurl.com ili sličnom sajtu, pa razdeliš gospodski.

 

Literatura

Realno, najbolje je da naučiš francuski i nemački, jer je stvar u punom zaletu – oni digitalizuju kompletan sadržaj svojih biblioteka već godinama, i to u formatu u kom možeš da koristiš i pretragu, i markiranje i da postavljaš sopstvene komentare. To će se ipak plaćati, tačnije već se plaća, ali kompletna digitalizacija će trajati još bar deceniju-dve. Druga najbolja opcija je scribd.com, sajt koji ti dozvoljava pristup svim svojim tekstualnim fajlovima (a ima ih na kamare) za cenu mesečne pretplate, ili pod uslovom da i sam doprineseš sajtu – aplouduješ bilo kakav .doc ili .pdf i tražiš šta te zanima, na jeziku na kom te to zanima. Vrsan sajt, i još uvek polu-legalan.

Šta ti je potrebno: da odeš na sajt i da se registruješ. Svaki put kada aplouduješ neki dokument imaćeš 24 sata kompletan sadržaj sajta na raspolaganju za download. Ima i premium sadržaja, ali je i tada većina strana knjige vidljiva kao prezentacija, mož’ da prelistaš kao u google books. Bez registracije i dalje možeš da pregledaš sadržaje i čitaš ih na sajtu.

Bonus savet: pazi šta aplouduješ, i nikada nikome ne odaj svoje ime.

 

Učenje jezika

http://www.livemocha.com/ Mani softvere od buraza od tetke, odnosno ostavi ih po strani kao plan b). Livemocha je najaktuelniji i najpraktičniji način da savladaš neki od 38 jezika koje sajt nudi, a broj raste. Tu su i opcije da ti ljudi kojima je jezik koji učiš maternji pregledaju domaći online, i koriguju ga. Takođe možeš da vežbaš izgovor uz online program, kao i uz narod koji traženi jezik govori celog života. Sistem počiva na “no previous language knowledge” sistemu kakav je lansirao Rosetta Stone, ali koji je i danas preskup za kućnu upotrebu, a prema mom skromnom mišljenju i prespor i nedovoljno sistematičan. Livemocha, sa druge strane, nudi ti detaljne preglede gramatičkih jedinica koje si savladao, kao i vežbe za utvrđivanje i potvrđivanje koje možeš da obaviš, ili da preskočiš.

Šta ti je potrebno: registracija i novci za jednu posve pristojnu mesečnu članarinu.

Bonus savet: Ako si dovoljno pametan i brz, možeš i da koristiš trial period od 2 dana, te da se nanovo registruješ svaka dva dana i učiš besplatno.

 

Prevođenje

Google translate je realno sve bolji, i uvek dobro dođe kao ispomoć od situacije do situacije. Jeste li i vi primetili da se google pojavljuje u svakom odeljku ovog teksta? To je zato što su džinovska i moćna korporacija i uvlače se u sve aspekte naših života. Ono što definitivno više nema smisla koristiti je krstaricin rečnik. Štur i zastareo, bez ozbiljnijih razloga da mu se veruje. Srpski rečnik koji nasuprot tome fenomenalno barata i definicijama reči, i prevodom idioma, jeste onlinerecnik.com. U kombinaciji sa čitanjem definicije tražene reči na originalnom jeziku (a gde zavisi naravno od toga na kom jeziku), srpski online recnik radi odličan posao smeštajući reč u kontekst. Ima i opciju prepoznavanja fraze ili idioma u polju za pretragu, pa tako možeš da budeš siguran da reč tražiš u pravom rodu, broju i padežu. Za one koji barataju većim brojem jezika, jedan od pouzdanih izvora bogatih primerima iz prakse bio bi Beolingus. Nema jednog jedinog mesta, žongliraj nekolicinom izvora iz svojih bookmarkova i saznaćeš šta te je zanimalo.

Šta ti je potrebno: bookmarkovi. Lakše je za koordinaciju.

Bonus savet: potraži i interaktivni elektronski rečnik za jezik koji ti treba, a kakav možeš da pokreneš offline. Budi fleksibilan – prevodi reč ili frazu koja te zanima napred i nazad između jezika koje poznaješ. Primetićeš da čak ni google translate nije toliko škrt kad prevodiš nešto sa tamilskog na engleski.